Sakupljanje lekovitog bilja
Prema najnovijim procenama, između 50.000 i 80.000 biljnih vrsta na globalnom nivou ima primenu u tradicionalnoj i modernoj medicini. Za 26.000 vrsta postoji zvanična verifkacija o pozitivnim efektima na ljudsko zdravlje. Na svetskom tržištu se u prometu nalazi oko 3.000 vrsta, na evropskom oko 2.000, dok se u Crnoj Gori i Srbiji vrši promet od oko 150 vrsta. Posebno u razvijenim zapadnoevropskim zemljama, Americi i Kanadi, trend korišćenja lekovitog bilja je u stalnom povećanju, pri čemu se procenjuje da ukupan promet preparata i proizvoda od lekovitog bilja na svetskom tržištu dostiže oko 60 milijardi dolara. Evropska unija važi za najveće jedinstveno svetsko komercijalno tržište. Crna Gora i Srbija poslednjih dvadesetak godina, od perioda sankcija, imaju minornu ulogu u ovoj vrsti delatnosti. Tržištak oje je SFRJ ranije imala, zauzele su jugoistočno-evropske zemlje – Bugarska i Albanija i srednjoevropske zemlje – Mađarska, Poljska i Slovačka. U Crnoj Gori, promet i izvoz lekovitog bilja se meri u stotinama hiljada eura, a glavni partneri su zemlje regiona, posebno Srbija i Albanija. U Srbiji promet iznosi oko 25 miliona američkih dolara. Međutim, u izvozu bilja, sa oko 2/3 su dominirale začinske biljke, dok je izvoz lekovitih vrsta zauzeo daleko manje učešće. Lekovito bilje, zajedno sa šumskim plodovima i gljivama, od davnina su se u narodu koristili kao lekovi i pomoćna lekovita sredstva (čajevi, tinkture, ekstrakti, melemi, sirupi itd.), kao hrana ili dodaci hrani, kao prirodni aditivi i konzervansi, sredstva za zaštitu bilja (prirodni herbicidi, fungicidi i insekticidi), sredstva za bojenje..., dok su u eri industrijalizacije postali sirovina za farmaceutsku, konditorsku, industriju alkoholnih i bezalkoholnih pića, sirovina za biogas, a pronašli su upotrebu kako u kozmetici, tako i u proizvodnji parfema. S obzirom na to da je izražen trend promocije zdravstvenog, seoskog, etno- i eko-turizma, lokalni tradicionalni proizvodi od lekovitog bilja (čajevi, melemi, sirupi, marmelade, alkoholna pića, kompoti, sokovi, med i pčelinji proizvodi obogaćeni biljem, kao i drugi prehrambeni proizvodi koji sadrže lekovito bilje), počeli su da dobijaju posebnu vrijednost. Njihova izrada i plasman dobijaju sve veći značaj u razvoju lokalne zajednice i imaju pozitivan uticaj na socio-ekonomski položaj berača. Berači, međutim, moraju biti obučeni da prepoznaju bilje, da koriste pravilne tehnike branja, sušenja, skladištenja, da budu upućeni u osnovne zakone u ovoj oblasti, kao i u primenu standarda u sektoru koji se tiče lekovitog bilja.
Opis
Crna Gora i Srbija, kao deo Balkanskog poluostrva, po svom geografskom položaju i svim specifičnostima (reljef, edafske, hidrografske, klimatske prilike i drugo), karakterišu se bogatim biljnim svetom, sa blizu 4.000 vrsta. Ovo područje može se smatrati i centrom raznovrsnosti lekovite fore, koja se javlja ne samo u okviru livadskih, pašnjačkih i šumskih ekosistema već i unutar retkih i specifičnih staništa (visokoplaninska vegetacija, šibljaci, močvare, slatine itd.). Veliko bogatstvo Crne Gore i Srbije u lekovitom bilju (preko 700 vrsta u upotrebi) dozvoljava njihovu eksploataciju, ali uz mere zaštite i očuvanja prirode i biljnih vrsta, po principima održivosti.
U okviru resursa lekovitog bilja sa područja opština Prijepolje i Bijelo Polje, najveću vrednost imaju samonikle populacije vrsta koje su najviše u upotrebi i koje se sakupljaju u najvećim količinama. Među njima se mogu izdvojiti: Vaccinium myrtillus (borovnica), Juniperus communis (kleka), Rosa canina (šipurak), Salvia officinalis (pelin/žalfja), Urtica dioica (kopriva), Hypericum perforatum (kantarion), Origanum vulgare (vranilova trava), Tilia spp. (lipa), Althaea officinalis (beli slez), Primula veris (jagorčevina), Thymus spp. (majčina dušica), Helichrysum italicum (smilje), Satureja montana (vresak), Crataegus monogyna (glog), Sambucus nigra (zova), Betula pendula (breza), Hedera helix (bršljan), Arctostaphyllos uva-ursi (međeđe uvo/uva), Achillea millefolium (hajdučica), Equisetum arvense (rastavić), kao i još neke druge. Čak 90% lekovitih biljnih vrsta, koje se pojavljuju na tržištu, sakupljeno je iz prirode (osim već pomenutih, tu su i npr. Agrimonia eupatoria – petrovac, Filipendula hexapetala – suručica, Sanguisorba ocinalis – dinjica, Teucrium chamaedrys – grčica/podubica, Teucrium montanum – trava iva, Gallium verum – ivanjsko cvijeće, Taraxacum officinale – maslačak, Gentiana asclepiadea – trava od žutice, Symphytum officinale – gavez, Plantago major – ženska bokvica, P. lanceolata – muška bokvica, Centaurium umbellatum – kičica, Rubus idaeus – malina, R. fruticosus – kupina, Carlina acaulis – vilino sito/kraljevac, kao i mnoge druge.
Publikacije
Video
Lekovito bilje
Kuća nauke


